Tematski razgledi

S Trga bana Jelačića, koji je nosio to ime već 1850. godine kad su se ujedinili Gradec i Kaptol u jedinstveni grad krećemo u otkrivanje dvije srednjovjekovne jezgre: Kaptola i Gradeca. Osnivanje biskupije krajem 11. stoljeća i početak gradnje katedrale istovremeno je i početak razvoja Kaptola i okolnih naselja. Preko Dolca, tržnice „pod vedrim nebom“ uređene u dvadesetim godinama 20. stoljeća i Tkalčićeve ulice, gdje je nekad potok Medveščak pokretao 25 mlinova, stižemo do Kamenitih vrata, zadnjih sačuvanih vrata na Gradec. Vidjet ćemo kako je izgledao Gradec prije, a kako nakon ujedinjenja s Kaptolom, gdje je Kristofor Stanković otvorio kazalište, a što je kontesa Klotilda Buratti, rođena Vranyczany-Dobrinović ostavila svome gradu. To, i puno više, u šetnji Gornjim gradom.

Razgled vodi: Melita Miholek; najave na: mmiholek@gmail.com; tel: 091 5656440

Pridružite nam se u otkrivanju priča o gornjogradskim ulicama i njihovim stanovnicima, od davnih stoljeća, preko Ilira do naših dana. Od Kamenitih vrata do Kule Lotrščak, vidjet ćemo gdje je i kako stanovalo gradsko plemstvo, a kako ostali staleži, te što su radili, kako su trgovali i kako se zabavljali. Saznat ćemo tko je prvi pjevao budnice na hrvatskom jeziku (i završio na igračim kartama), gdje je otvorena prva pivovara u gradu, kamo je na gemišt išao Matoš, a kamo gospodin Fulir. Proći ćemo ulicom talijanskih obrtnika i trgovaca pa uz barokne palače i plesne dvorane do prvog gradskog kazališta. Kao dio priče o zanimljivim ljudima i njihovoj ostavštini, vidjet ćemo što su svome gradu ostavile Kornelija Balbi, Klotilda Buratti, Anka Gvozdanović i Cata Dujšin-Ribar.

Razgled vode: Mirjana Kovačić i Sonja Šintić; najave e-mailom na: mirjana.kovacic3@gmail.com tel: 091 7200599

Puno znate o Josipu Jelačiću! Odakle Jelačići potječu? Kako je najomiljeniji ban i pod kojim okolnostima postao ban? Kada su nastale prve kuće na trgu koji ponosito nosi banovo ime? Tko su bili vlasnici, a tko graditelji tih kuća? Tko je od vlasnika bio gradonačelnik Zagreba, farmaceut, medicinar, trgovac, vlasnik kavane? Tko je bio zaslužan za izgradnju prve bolnice u Zagrebu? Gdje je rođen autor stihova Lijepe naše? Kada je i zašto prestala postojati 53. pješačka (Trenkova) pukovnija? Gdje je izgovoreno „Imamo Hrvatsku“? Sve to i puno više saznat ćete u kratkoj, ali sadržajnoj šetnji Trgom bana Josipa Jelačića.

Razgled vodi: Milena Mandić; najave e-mailom na: mandicm06@gmail.com; tel: 098 166 13

Hrvatski narodni preporod zajednički je naziv za niz aktivnosti iz prve polovine 19. st. kojima je cilj bio konstituiranje Hrvatske kao nacionalne i građanske države. Te su aktivnosti obuhvaćale ponajviše politiku, ali i kulturu i umjetnost i sve ono što je utjecalo na oblikovanje narodne svijesti, od sastavljanja hrvatske himne preko prvih velikih epskih, lirskih i dramskih djela na “novom” narodnom jeziku do konačnog konstituiranja temeljnih institucija nacionalne države.

Teritorijalno, glavnina aktivnosti odvijala se na prostoru današnjeg Gradeca tako da šetnja stazama Preporoda obuhvaća prostor od Trga bana Jelačića do Jurjevske ulice, preko Ilirskog trga, Opatičke ulice, ulice Ćirila Metoda, Trga sv. Marka. Posjetitelji će upoznati život i djelovanje Mažuranića, Vraza, Mihanovića, Demetra i drugih, a čut će i ulomke nekih književnih i glazbenih djela koja se referiraju na Preporod.

Razgled vodi: Žarko Gazzari; najave e-mailom na: zgazzari@gmail.com; tel: 091 524 6506

Ova tura predstavlja odličnu prigodu da saznamo sve o studentskim nemirima iz 1895. koje su predvodili Stjepan Radić i hrvatski pjesnik Vladimir Vidrić prilikom posjete austrougarskog cara i hrvatskog kralja Franje Josipa I. Car je u grad Zagreb došao, između ostalog, otvoriti i novu zgradu Hrvatskog narodnoga kazališta, pa tura kreće od HNK do Trga bana Josipa Jelačića gdje su studenti u znak prosvjeda protiv mađarske represije, zapalili mađarsku narodnu zastavu. Bavit ćemo se i posljedicama toga događaja.

Razgled vodi: Melita Miholek; najave na: mmiholek@gmail.com; tel: 091 5656440

Šetnjom od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do Trga bana Jelačića i Katedrale, preko Kamenitih vrata i Opatičke do Palainovke i Radićevom do Donjeg grada, poslušajte priču o našem lijepom hrvatskom jeziku. Kako je nastao, kojim se pismima bilježio i na kojim narječjima govorio. Tko je i kada „otkrio“ Dragi kamen hrvatskog jezika i zbog čega je Bašćanska ploča važna. Saznat ćete tko su bili hrvatski prosvjetitelji, tko je napisao prvi kriminalistički roman, a tko uveo feljton u hrvatsku književnost. Gdje je u Zagrebu bila prva Zemaljska tiskara i tko ju je osnovao, koja zagrebačka ulica je bila poznata po mnogobrojnim tiskarama i knjigovežnicama, gdje se nalazila tiskara Ljudevita Gaja – oca hrvatskog pravopisa i  hrvatskog književnog jezika. Spomenut ćemo i Krležu, jednog od najvažnijih pisaca hrvatske moderne i govoriti o njegovoj borbi za samostojnost hrvatskog jezika kao bitne odrednice hrvatskog nacionalnog i  kulturno-povijesnog identiteta.

Razgled vodi: Adrijana Radanović; najave e-mailom na: adrijanard2@gmail.com; tel: 091 9578615

Razgledom se evocira povijest jedne od najutjecajnijih obitelji na ovim prostorima te umjetnički, povijesni i politički okvir u kojem su djelovali. Saznat ćemo o nekretninama koje su posjedovali, među kojima je i Palača Vranyczany na Zrinjevcu, a šetnjom od Ilirskog trga do Zrinjevca govorit ćemo o palačama koje su gradili, o istaknutim pripadnicima obitelji, o ženama ispred svojeg vremena, o poznatim umjetnicama u kontekstu društvenih i političkih zbivanja.

Razgled vodi: Gordana Škeljo; prijave na: email: gordana.skeljo4@gmail.com; tel: 098 9410501

Šetnjom donjogradskim ulicama  saznat ćemo kako se Zagreb razvijao na prijelazu stoljeća u vrijeme kada je slavni slikar bio njegov stanovnik.

Kroz kratku “zagrebačku fazu” Vlahe Bukovca saznati ćemo više o političkim i društvenim okolnostima u kojima je  djelovala zagrebačka šarena škola, što je to “hrvatski jal”  a mjesta kojima ćemo prolaziti najvećim dijelom povezane su s velikim umjetnikom.

Mjesto sa kojega krećemo je Hrvatsko narodno kazalište, odakle, preko Masarykove ulice, dolazimo do  Cvjetnog trga i nastavljamo Marićevim prolazom prema Zrinjevcu, da bi završili kod Umjetničkog paviljona.

Razgled vodi: Sonja Šintić; najave e-mailom na: sonja.sintic@gmail.com; tel: 095 9084 181

Ovo je priča o pohodu kave po svijetu prije više stotina godina te kako je postala važan ritual u svakodnevnom životu Zagrepčana.

Šetnjom donjogradskim ulicama čut ćemo priču o povijesti zagrebačkih kavana a ujedno i o društvenom životu grada. Kavane su bile važan prostor zbližavanja i povezivanja, mjesto gdje se moglo čuti posljednje vijesti, igrati društvene igre i opustiti se uz šalicu popularnog napitka. Otkrit ćemo kako se s protokom vremena način pripreme kave mijenjao te kako je stil života promijenio prostore kavana, ali ne i ritual.

Razgled u trajanju sat i pol započet ćemo ispred kafića Quahwa, pa na Trg bana Jelačića, preko Cvjetnog trga, Masarykovom do Trga republike Hrvatske, ići ćemo do Frankopanske te Ilicom do Gundulićeve ulice.

Razgled vodi: Sonja Šintić; najave e-mailom na: sonja.sintic@gmail.com; tel: 095 9084 181

Evo prigode da saznamo povijesne činjenice o tome kako su se u Srednjem vijeku prokazivale, osuđivale i kažnjavale vještice. Po kojim zakonima i s kojim dokazima?  Čut ćemo i tko je i na koji način dokinuo progone vještica. Kako su se prepoznavale, kako su čarale, kako su ih hvatali i kako im se sudilo - ovdje ćete se upoznati s čak 400 godina progona vještica te naučiti kako se obraniti od zlih, mračnih sila i preživjeti strašne pošasti.

Razgled vodi: Kristina Andreić; najave e-mailom na: kristina.andrei@gmail.com; tel: 091 5744497

Ljubav je oduvijek bila najjača inspiracija i snaga koja pokreće svijet! Želite li čuti o velikim ljubavima,  drevnim legendama i starozagrebačkim tračevima? Vidjeti gdje su živjeli neki poznati i manje poznati Zagrepčani, koga su voljeli i tko je volio njih? Obiđite gornjogradske ulice i čujte priče o zaljubljenim piscima, obožavanim glumicama, zabranjenoj ljubavi velikaša i pučanke, pjesnika boema i kćeri kraljevskog namjesnika, priče pune strasti ali i gorčine nakon kojih su nam ostali najljepši stihovi i najnježnije sonete.

Razgled vodi: Kristina Andreić; najave e-mailom na: kristina.andrei@gmail.com; tel: 091 5744497

Znate li tko je bio prvi zagrebački biskup, a tko nadbiskup? Kako glasi puni naziv zagrebačke katedrale? Zagrebačka je biskupija od davnina jedan od glavnih simbola grada, te se spominje čak i u prvom pisanom spomenu Zagreba, a kroz svoju je 900 godina dugu prošlost doživjela brojne dogodovštine koje će vam prišapnuti na ovoj turi. U laganoj šetnji po Kaptolu otkrit ćete značaj metropolije van sakralnog konteksta, znamenite biskupe i nadbiskupe te blaga koja krije riznica zagrebačke katedrale.

Razgled vodi: Bono Rajić; najave e-mailom na: bono.rajic@gmail.com; tel: 098/192-5757

Društvo turističkih vodiča Zagreba u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt organizira razgled najzanimljivijih primjera zagrebačke secesijske arhitekture. Secesija nije, međutim, samo arhitektura, to je i način stanovanja, umjetnost i kultura. Koje nasljeđe nam je ostavilo razdoblje secesije u našem gradu? Tko je bio Vjekoslav Bastl, a tko Rudolf Lubynski? Kroz šetnju Donjim gradom otkrit ćemo najpoznatije secesijske građevine, priče o njihovim naručiteljima i o ljudima koji su djelovali u tom uzbudljivom razdoblju prvog desetljeća 20. stoljeća. Od kuća Rado, Kalina i Bauda do Etnografskog muzeja i Državnog arhiva, uživat ćemo u kreativnosti secesijskog razdoblja.

Razgled vodi: Diana Singer; najave e-mailom na: diana3singer@gmail.com; tel: 095 885 498

Tko više uživa u Adventu od djece? Oni najmlađi s oduševljenjem promatraju lampice, dekoracije, raduju se Djedu Božićnjaku i poklonima, upijaju tu nenadmašivu čar Božića. Zato je upravo njima namijenjena ova tura koja će ih povesti u šetnju starim gradom u njegovom najljepšem adventskom ruhu. A ono što će saznati očarat će njihovu maštu: stari božićni običaji koji su već skoro zaboravljeni, ali i oni koje su Zagrepčani zadržali, pa sve do onih najnovijih. Naravno, mališani će dobiti i prigodan poklon – ipak je ovo vrijeme darivanja!

Razgled vodi: Kristina Andreić; najave e-mailom na: kristina.andrei@gmail.com; tel: 091 5744497

Privilegije koje je Karlovac dobio u vrijeme carice Marije Terezije imale su za cilj uzdignuti grad u status slobodnog kraljevskog grada i uvesti civilnu upravu. Zanimljivosti iz caričina života uz interpretaciju kostimiranog turističkog vodiča.

Razgled vodi: Marjeta Trkman Kravar; najave na e-mail: tkmarjeta@gmail.com, tel: 0916633442

Parkovi Donjeg grada– tko je bio Lenuzzi i kakvu je to potkovu ostavio Zagrebu, a tko Bolle i gdje je njegova gljiva? Po kome je dobio ime Zrinjevac, a po kome Tomislavac? Gdje su se stari Agrameri klizali i kome su aplaudirali u HNK?

Razgled vodi: Mirjana Kovačić, najave na e-mail: mirjana.kovacic3@gmail.com; tel: 091 7200599

Saznajte kakvo je bogato kulturno povijesno nasljeđe židovska zajednica ostavila gradu Zagrebu. U šetnji od Manduševca, Petrinjskom preko ŽOZ- a, Praške, Gundulićeve do Trga bana Mažuranića saznajte nešto o pričama koje pričaju kameni spoticanja i utjecaju Židova na kulturni, povijesni i industrijski razvoj grada, o Holokaustu te pogromu koji je ovu zajednicu pratio stoljećima.

Razgled vodi: Diana Singer; najave e-mailom na: diana3singer@gmail.com; tel: 095 885 498